Onlajn anketa sprovedena neposredno nakon terorističkih napada u Parizu (novembar 2015, N=141) pokazuje tri paralelna toka reakcija: snažnu emotivnu uznemirenost, izraženu sumnju u pozadinu događaja i preferenciju da Srbija ostane van blokovskih svrstavanja.
Napadi su u javnosti bili gotovo univerzalno poznati: 99% ispitanika je čulo za događaj, pri čemu je 38,3% pratilo intenzivno, a 36,2% osrednje. Emocije su, očekivano, bile teške: 29,8% navodi užas, 14,2% tugu, 12,8% nemoć, dok je 9,9% bilo uplašeno. Ipak, posebno upada u oči i visok udeo ravnodušnih (18,4%) – znak zamora od kriznih vesti ili osećaja da su globalni sukobi “daleko”, ali stalno prisutni u medijima. Dodatno, manji deo ispitanika reakciju prevodi u “osvetu” – 6,4% prema Zapadu i 2,1% prema Islamskoj državi, što govori o polarizaciji interpretacija.
Najzanimljiviji nalaz pojavljuje se u pitanju ko je organizator i ko je inspirator. Kao realizatora, većina vidi Islamsku državu (52,5%), ali četvrtina smatra da su “Islamske države pod radom Zapada” (25,5%), dok 16,3% direktno upire u američke službe. Kada se pita o inspiratoru, sumnja prema Zapadu jača: SAD se pojavljuju kao inspirator kod 37,6%, dok je Islamska država na 31,9%. Ukratko: deo javnosti prihvata “izvršioca”, ali traži “scenaristu” drugde – tipičan obrazac nepoverenja u zvanične narative.
U normativnom smislu, anketa pokazuje jasnu distancu od opravdavanja nasilja: 68,8% niti opravdava niti ima razumevanja, a samo 1,4% opravdava. Međutim, četvrtina (24,1%) kaže “ne opravdavam, ali imam razumevanja” – prostor u kojem se verovatno prepliću kritika zapadnih intervencija, strah od radikalizacije i relativizacija uzroka.
Kada je reč o politici Srbije prema Islamskoj državi, dominira neutralnost (37,6%), uz gotovo izjednačenu podršku “mekšem” angažmanu: diplomatske aktivnosti (22,0%) i praćenje politike Rusije (21,3%). Podrška otvorenom vojnom stavu je mala (5,7%), kao i praćenju Zapada (2,1%). Strah od preliva krize je izražen: 44,7% smatra da je napad u Srbiji moguć, dok je 31,2% nesigurno.
Metodološka napomena: uzorak je onlajn i samoselekcionisan; nalazi nisu reprezentativni za celu populaciju. Kod pojedinih pitanja ponuđeni odgovori i formulacije mogu podsticati “teorijske” interpretacije, što treba imati u vidu pri zaključivanju.