Nalazi ovog izveštaja zasnovani su na anketi organizacije GAMAAN sprovedenoj u junu 2024. godine. U istraživanju je učestvovalo 77.216 ispitanika iz Irana. Nakon statističkog ponderisanja, formiran je reprezentativan uzorak punoletne populacije Irana, sa efektivnom veličinom uzorka od 20.492, na osnovu kojeg su izvedeni ključni rezultati.
Podaci ukazuju da oko 70% građana ne podržava nastavak Islamske Republike, a najviši nivo protivljenja (81%) zabeležen je tokom ustanka „Žena, život, sloboda“. Najraširenija politička orijentacija u društvu je stav da je „promena režima preduslov promena“ (oko 40%), pri čemu su mladi i visokoobrazovani skloniji ovoj poziciji. Istovremeno, podrška „principima islamske revolucije i vrhovnom vođi“ opala je sa 18% u 2022. na 11% u 2024. godini.
Kada je reč o uređenju države, čak 89% ispitanika podržava demokratiju, ali je 43% otvoreno i za autoritarno vođstvo „jakog pojedinca“, posebno u ruralnim sredinama i među manje obrazovanima. Vojna vlast i vlast zasnovana na verskom pravu nailaze na široko protivljenje (71% i 66%).
Samo oko 20% podržava nastavak Islamske Republike; većina preferira alternativne modele: 26% bira sekularnu republiku, oko 21% monarhiju, dok za 11% forma nije presudna. Čak 22% navodi da nema dovoljno informacija da izabere alternativu. Oko 15% podržava federalni sistem (10% federalnu republiku i 5% federalnu monarhiju), uz posebno visoku podršku u etničkim regionima poput Kurdistana, Zapadnog Azerbejdžana i Sistana i Baludžistana.
Na ideološkom planu, najviše su podržane „hipotetičke“ partije koje stavljaju akcenat na individualne slobode i ljudska prava (37%), socijalnu pravdu i radnička prava (33%) ili nacionalni ponos i iranski nacionalizam (26%). Ekologija (10%), slobodno tržište (9%) i decentralizacija i prava manjina (8%) slede, dok tek oko 5% bira partije tradicionalnih i religijskih vrednosti. Mladi i obrazovani najviše podržavaju ljudska prava, ekologiju i tržišne politike, dok su žene sklonije socijalnoj pravdi nego muškarci.