Američka istraživačka agencija za ispitivanje javnog mnjenja Gallup saopštila je da prekida redovno sprovođenje i objavljivanje anketa o rejtingu odobravanja rada predsednika Sjedinjenih Američkih Država, čime se završava gotovo 90 godina duga tradicija jednog od najuticajnijih političkih pokazatelja u savremenim demokratijama.
Prema navodima Gallup-a, ova odluka predstavlja promenu fokusa njihovih javnih istraživanja — sa kratkoročnih i personalizovanih političkih indikatora na šira, dugoročnija istraživanja društvenih, ekonomskih i vrednosnih pitanja koja oblikuju život građana. Gallup će nastaviti sa ključnim istraživačkim programima kao što su Gallup Poll Social Series, World Poll i Quarterly Business Review, ali predsednički „approval rating“ više neće biti deo njihove redovne ponude.
Poslednji objavljeni podaci odnosili su se na aktuelnog predsednika SAD, čiji je rejting odobravanja u januaru iznosio oko 36 odsto, što je među nižim zabeleženim vrednostima u tom periodu.
Šta ova odluka znači za demokratiju i merenje javnog mnjenja?
Odluka Gallup-a ima šire implikacije po demokratsku javnu sferu. Predsednički rejting decenijama je predstavljao zajedničku referentnu tačku za medije, istraživače i građane — jednostavan, ali uporediv pokazatelj političkog raspoloženja kroz vreme. Njegovim ukidanjem nestaje jedan od retkih indikatora koji je omogućavao dugoročno poređenje predsedničkih mandata i reakcija javnosti na krize, ratove i ekonomske promene.
Istovremeno, pomeranje fokusa sa lične popularnosti političkih lidera na stavove građana o konkretnim politikama i društvenim problemima može doprineti kvalitetnijoj demokratskoj debati. Umesto pitanja „ko je popularan“, u prvi plan dolaze pitanja „šta građani misle o korupciji, ekonomiji, pravima, bezbednosti i funkcionisanju institucija“.
Međutim, izostanak jednog opšteprihvaćenog standarda nosi i rizike. Prostor mogu popuniti brojne parcijalne ankete sa različitim metodologijama, što može dovesti do fragmentacije poverenja u istraživanja, selektivnog korišćenja podataka i tzv. „rata anketa“, u kojem svako bira rezultate koji mu politički odgovaraju.
Ova odluka dodatno podseća da jedan broj — pa ni predsednički rejting — ne može biti zamena za sveobuhvatno merenje demokratskog legitimiteta. Za razumevanje javnog mnjenja ključno je praćenje trendova kroz vreme, stavova o konkretnim politikama, intenziteta mišljenja, poverenja u institucije i pune metodološke transparentnosti istraživanja.
U tom smislu, prekid Gallup-ovog predsedničkog rejtinga može se tumačiti kao kraj jedne ere političke komunikacije zasnovane na „magiji jednog broja“ i kao podsticaj za odgovornije, dublje i metodološki jasnije razumevanje javnog mnjenja u demokratskim društvima.