Konsultativno online istraživanje BIRODI/Mreže o sudstvu i javnom tužilaštvu (10. decembar 2024; N=1035) iscrtava vrlo jasnu sliku: građani pravosuđe doživljavaju kao sistem u kome jednakost pred zakonom praktično ne postoji, a politički uticaj i korupcija predstavljaju dominantno objašnjenje zašto.
Na pitanje da li su „svi građani jednaki pred zakonom“, potvrdno odgovara tek 8,6%, dok čak 89,7% kaže – ne. To je podatak koji, u političkom smislu, zvuči kao presuda: većina ne govori o pojedinačnim greškama, nego o nepoverenju u princip.
Zanimljivo je i na čemu se taj stav gradi. Najviše ispitanika kaže da mišljenje o sudstvu formira iz medija (22,2%), zatim kroz lično učešće u postupku (15,7%) i iskustvo bliskih osoba (13,6%), ali i preko advokata (11,0%) i zaposlenih u sudstvu (10,6%). Kod tužilaštva je medijski uticaj još jači (29,8%), uz iskustva bliskih osoba (20,1%) i advokate (11,8%). Drugim rečima: priča o pravosuđu nije samo „sa interneta“ – veliki deo ispitanika kaže da je do zaključaka došao kroz direktan kontakt ili profesionalne izvore.
Ocene poverenja su porazne. Poverenje u sudstvo je „veoma nisko“ kod 66,9% (uz dodatnih 22,8% „nisko“), dok je poverenje u javno tužilaštvo „veoma nisko“ kod 75,2% (plus 16,3% „nisko“). Paralelno, percepcija političkog uticaja ide u nebo: „veoma visoko“ za sudstvo kaže 80,9%, a za tužilaštvo 83,1% (uz dodatnih oko 9% „visoko“).
Percepcija korupcije prati isti obrazac: u sudstvu je „veoma visoka“ kod 64,4% i „visoka“ kod 20,0%; u tužilaštvu „veoma visoka“ kod 66,4% i „visoka“ kod 18,7%. Kada se ispitanicima ponudi pitanje zašto postoji nepoverenje, čak 57,0% bira objašnjenje da je Srbija visoko korumpirana država i da sudstvo ne može biti izuzetak, a 20,3% direktno ukazuje na izostanak nezavisnosti sudstva.
U tom okruženju, građani šalju i normativnu poruku šta očekuju od sudije: samo 1,6% kaže da je najvažnije da presuda bude brza, dok 45,5% bira „pravična“ (u skladu sa zakonom i procedurom), a 53,0% „pravdena“ – u skladu sa principima pravde, ljudskosti i morala. Dakle, većina ne traži prečice; traži smisao.
Profil uzorka sugeriše ko govori: 56% su žene, najbrojniji su ispitanici 46–55 i 56–65 godina, a više od polovine ima fakultetsko obrazovanje (52,2%). Geografski, najviše je iz Beograda (34,5%) i Vojvodine (27,9%). Napomena važna za interpretaciju: uzorak je online i konsultativan, pa nalazi pokazuju snažne stavove aktivnijeg dela publike – ali upravo zato su signal društvenog pritiska koji se ne može ignorisati.