tvojstav.com

informacije - činjenice - stavovi

Šta drži brak “na okupu”: razgovor, vernost i granice prema roditeljima

Online anketa „Šta je bitno za uspešan brak?“ (novembar 2016, N=127) pokazuje da ispitanici uspešan brak pre svega vide kao odnos zasnovan na poverenju i komunikaciji, a tek potom na materijalnim uslovima i “sličnostima” partnera.

Najviši konsenzus postiže spremnost da se razgovara o problemima: čak 74,80% kaže da je to “potpuno važno”, a dodatnih 19,69% “uglavnom važno”. Odmah iza je vernost: 69,29% je ocenjuje kao potpuno važnu, a 25,20% kao uglavnom važnu. Drugim rečima, za većinu brak nije “institucija”, već svakodnevna veština rešavanja konflikata i održavanja poverenja.

Visoko kotiraju i dobri seksualni odnosi: 53,54% ih smatra potpuno važnim, a 36,22% uglavnom važnim. Zanimljivo je da se uz ovu “intimnu” dimenziju snažno veže i potreba za autonomijom: život odvojen od roditelja potpuno važnim vidi 43,31% (uz 35,43% uglavnom), a imati vremena za prijatelje i lične aktivnosti 40,94% (uz 40,16% uglavnom). Poruka je jasna: brak se zamišlja kao partnerstvo koje mora imati privatnost i prostor – i od porodice porekla, i unutar ličnih interesa.

Materijalni faktori su važni, ali bez “apsoluta”. Odgovarajući prihodi su potpuno važni za 14,96%, dok 43,31% kaže uglavnom važni, ali trećina (31,50%) ostaje neutralna. Slično je i sa stambenim uslovima (12,60% potpuno važno; 40,94% uglavnom), što sugeriše da novac i stan jesu stabilizatori, ali ne i ključna “garancija” braka.

Suprotno tome, “identitetsko usklađivanje” je slabo vrednovano. Slaganje u politici 41,73% smatra potpuno nevažnim, a još 22,05% uglavnom nevažnim. Isto versko uverenje potpuno važnim vidi 16,54%, dok je 25,20% smatra potpuno nevažnim. I “isto socijalno poreklo” je najčešće odbijeno (27,56% potpuno nevažno). U praksi, ispitanici kao da poručuju: važnije je kako se živimo, nego kome pripadamo.

Struktura uzorka pokazuje da 40,94% živi u braku sa decom, 22,83% su neudati/neoženjeni, a žene čine 60,63% ispitanika. Dominantna starost je srednjih tridesetih (medijana 36; prosek 37,56), što može objašnjavati naglašenu potrebu za autonomijom i “funkcionalnim” partnerstvom.

Metodološke napomene: Anketa je online (N=127) i nalazi su indikativni, ne i opštevažeći za populaciju Srbije.

Šta drži brak “na okupu”: razgovor, vernost i granice prema roditeljima
Idi na vrh