Onlajn anketa iz avgusta 2015. pokazuje da je tema kosovskih pregovora praćena više nego što se pretpostavlja: 41,74% ispitanika kaže da je Briselske pregovore pratilo veoma intenzivno, a još 23,39% intenzivno. Samo 4,13% navodi da ih uopšte nije pratilo.
Kao izvor informisanja izdvajaju se srpski mediji (38,59%), ali svaki šesti ispitanik pominje i dokumenta vezana za pregovore (15,53%) ili albanske medije (15,29%), što upućuje na potragu za „drugom stranom“ i detaljima.
Reakcija na dogovor o ZSO, telekomunikacijama, energetici i slobodi kretanja preko mosta na Ibru pretežno je negativna: 29,82% je razočarano, 20,19% ljuto/besno, a 8,26% tužno. Olakšanje oseća 13,76%, zadovoljstvo 9,63%, dok je „sreća“ 1,83%.
Bilans pregovora ispitanici vide pesimistično: 59,63% smatra da je Srbija „gubitnik“, a svega 3,67% je ocenjuje kao pobednika. I tačke sporazuma češće se vide kao protiv interesa Srba sa Kosova: sloboda kretanja na mostu (55,04% uglavnom/potpuno protiv), energetika (53,21%), ZSO (46,79%) i telekomunikacije (44,04%).
Posebno odjekuje utisak „tihog priznanja“: 48,17% kaže da je Srbija dogovorom faktički priznala nezavisnost Kosova, a još 29,82% da je to učinila delimično. Dve trećine ne veruje da će se u Srbiji bolje živeti posle rešavanja kosovskog pitanja (66,97%), niti da će Srbi na Kosovu živeti bolje (61,93%).
Pregovori su, po ovim odgovorima, koštali i političare: negativan pomak u stavu prema Vučiću beleži 50,46% ispitanika, prema Vulinu 55,05%, a prema Nikoliću i Dačiću po 47,25%. U takvom ambijentu raste izborna distanca: 22,02% ne bi glasalo, 10,55% bi precrtalo listić, a 9,63% ne zna za koga bi glasalo.
Metodološka napomena: Anketa je sprovedena onlajn (avgust 2015), sa 193 odgovora. Uzorak je samoselekcion, sa većim učešćem ispitanika sa severa Kosova (37,61%), pa nalazi nisu reprezentativni za ukupnu populaciju.
Briselski sporazum 2015: „Gubitnik“, razočaranje i pad poverenja u pregovarače
Onlajn anketa iz avgusta 2015. pokazuje da je tema kosovskih pregovora praćena više nego što se pretpostavlja: 41,74% ispitanika kaže da je Briselske pregovore pratilo veoma intenzivno, a još 23,39% intenzivno. Samo 4,13% navodi da ih uopšte nije pratilo.
Kao izvor informisanja izdvajaju se srpski mediji (38,59%), ali svaki šesti ispitanik pominje i dokumenta vezana za pregovore (15,53%) ili albanske medije (15,29%), što upućuje na potragu za „drugom stranom“ i detaljima.
Reakcija na dogovor o ZSO, telekomunikacijama, energetici i slobodi kretanja preko mosta na Ibru pretežno je negativna: 29,82% je razočarano, 20,19% ljuto/besno, a 8,26% tužno. Olakšanje oseća 13,76%, zadovoljstvo 9,63%, dok je „sreća“ 1,83%.
Bilans pregovora ispitanici vide pesimistično: 59,63% smatra da je Srbija „gubitnik“, a svega 3,67% je ocenjuje kao pobednika. I tačke sporazuma češće se vide kao protiv interesa Srba sa Kosova: sloboda kretanja na mostu (55,04% uglavnom/potpuno protiv), energetika (53,21%), ZSO (46,79%) i telekomunikacije (44,04%).
Posebno odjekuje utisak „tihog priznanja“: 48,17% kaže da je Srbija dogovorom faktički priznala nezavisnost Kosova, a još 29,82% da je to učinila delimično. Dve trećine ne veruje da će se u Srbiji bolje živeti posle rešavanja kosovskog pitanja (66,97%), niti da će Srbi na Kosovu živeti bolje (61,93%).
Pregovori su, po ovim odgovorima, koštali i političare: negativan pomak u stavu prema Vučiću beleži 50,46% ispitanika, prema Vulinu 55,05%, a prema Nikoliću i Dačiću po 47,25%. U takvom ambijentu raste izborna distanca: 22,02% ne bi glasalo, 10,55% bi precrtalo listić, a 9,63% ne zna za koga bi glasalo.
Metodološka napomena: Anketa je sprovedena onlajn (avgust 2015), sa 193 odgovora. Uzorak je samoselekcion, sa većim učešćem ispitanika sa severa Kosova (37,61%), pa nalazi nisu reprezentativni za ukupnu populaciju.