Na dan obeležavanja 20 godina od jula 1995, onlajn anketa (114 učesnika) pokazala je koliko su interpretacije Srebrenice u Srbiji i dalje raslojene. Najviše ispitanika navodi da je o događajima saznalo iz medija u Srbiji (37,84%), zatim iz medija iz inostranstva (13,51%), kao i od neposrednih učesnika (8,11%). Iz sudskih presuda informacije crpi 7,03%, a iz zvaničnih dokumenata 4,32%. Uzorak je blago muški (52,63%), a najbrojniji su ispitanici od 36 do 45 godina.
Kada treba da definišu šta se dogodilo, relativna većina bira „ratni sukob između dve strane“ (30,70%), odmah potom „zločin“ (27,19%). Tek 7,89% koristi termin „genocid“, iako su međunarodne presude Srebrenicu kvalifikovale kao genocid.
Podeljenost se vidi i u pitanju o presudi Međunarodnog suda pravde iz 2007: 15,79% kaže da se odluka „mora poštovati“, ali 40,35% navodi da je zna – i da „ne treba da se poštuje“.
Četvrtina „ne seća se“ (23,68%), a 20,18% nije upoznato.
Ni akcija „7000“ nema jedinstveno značenje: 28,95% prvi put čuje za nju, dok je deo učesnika vidi kao pokušaj da se „Srbija okrivi“ (19,08%) ili da se „Srbi obeleže kao genocidan narod“ (15,79%). (Višestruki izbor.)
U istom upitniku su merene reakcije na incident u Potočarima: najviše ispitanika ga opisuje kao „organizovan napad od ekstremista“ (39,47%) ili „spontan napad prisutnih“ (28,07%).
U pogledu budućih odnosa Srba i Bošnjaka u Srbiji, dominira očekivanje „održavanja postojećeg nivoa“ (36,84%), uz 24,56% koji vide prostor za veću saradnju i toleranciju. U RS i Federaciji BiH češće se očekuje smanjenje saradnje i tolerancije.
Metodološka napomena: Rezultati su deskriptivni i potiču iz onlajn, samoselekcionog uzorka (N=114), prikupljenog 11.7.2015. Pitanja su formulisana neutralno; nalazi nisu reprezentativni za opštu populaciju i ne mogu se generalizovati bez dodatnih istraživanja.
Srebrenica u očima publike: između „zločina“ i „ratnog sukoba“