Anketa o 13. plati (novembar 2016, N=109) pokazuje snažan raskorak između očekivanja građana i prakse poslodavaca: 85,32% ispitanika navodi da ove godine neće dobiti 13. platu, dok je tek 3,67% dobija u novcu, a 0,92% “u robi/usluzi”. Dodatnih 5,50% nije sigurno, što govori da je i sama ideja 13. plate u Srbiji više izuzetak nego standard.
Struktura zaposlenosti objašnjava deo slike, ali je ne menja suštinski. U uzorku je 31,19% nezaposlenih, dok je ostatak raspoređen po privatnom i javnom sektoru: 25,69% radi u privatnim firmama u domaćem vlasništvu, 7,34% u privatnim firmama iz EU, 4,59% u privatnim firmama van EU, 9,17% u javnom sektoru i 10,09% u državnim preduzećima. Još 10,09% bira “nešto drugo” (među odgovorima su penzioneri, poljoprivrednici, studenti, privatni preduzetnici…). Drugim rečima, tema 13. plate “pogađa” i one koji rade i one koji ne rade – jer je u javnom govoru prisutna kao simbol sigurnosti, ali i nejednakosti.
Kada se pogleda iskustvo unazad, slika je stabilno negativna: 84,40% ispitanika kaže da u poslednjih pet godina nije dobijalo 13. platu, a samo 11,93% da jeste. To sugeriše da 13. plata nije “krizna anomalija” jedne godine, već dugoročno retka praksa.
Zanimljivo je kako građani razumeju šta 13. plata uopšte jeste. Najviše ispitanika je vidi kao nagradu za rad tokom prethodne godine (37,61%), gotovo jednako kao zarađenu platu koju poslodavac treba da isplati ako je dobro poslovao (36,70%). Tek 16,51% je tumači kao “poklon za praznike”. Ovaj rezultat je važan: većina 13. platu ne doživljava kao milostinju ili luksuz, već kao nešto što proizlazi iz rada i poslovnog rezultata – dakle kao pitanje pravedne raspodele, a ne dobre volje.
Otvoreni komentari dodatno pojačavaju ton: “kakva 13 plata, srećan sam ako dobijem 12-tu”, “luksuz i pusti san”, ili da se u praksi svodi na jednokratne isplate od nekoliko hiljada dinara. U tim rečenicama 13. plata postaje indikator šire nesigurnosti rada i osećaja da se “normalan” rad ne prevodi u “normalnu” nagradu.
Metodološke napomene: Reč je o online anketi sa uzorkom N=109 i ne može se smatrati reprezentativnim za populacijom građana Srbije.