Online anketa „Anketa o penzijama!” (20. avgust 2014, prigodan uzorak veličine 357 učesnika) pokazuje izrazito negativan stav prema najavi smanjenja penzija: čak 79,55% ispitanika kaže da ne podržava smanjenje, dok podrška postoji samo u varijantama „do 20%/15%/10%/5%” ukupno 16,52% (uz 3,92% bez stava). I kada se pitanje postavi hipotetički – „ako već mora doći do smanjenja” – dominantan odgovor ostaje otpor: 55,74% navodi da je protiv bilo kakvog smanjenja, a među onima koji ipak razmatraju model, najviše je za proporcionalno smanjenje (40,06%), odnosno da veće penzije podnesu veći procenat rezova. Jednako smanjenje svima podržava tek 4,20%.
Nalazi sugerišu i visok nivo potencijalne političke i građanske reakcije. U slučaju da se odluka donese, najčešći najavljeni vid otpora je potpisivanje peticije (23,12%), zatim bojkot stranaka koje podrže rezove (18,74%), dok 15,41% kaže da bi se pridružilo protestu (4,90% bi i pokrenulo protest). Istovremeno, značajan deo ispitanika izražava defetizam: 17,34% navodi da ne bi ništa preduzeli jer „šta god da uradim neće imati efekta”. Manji, ali društveno važan signal je i 5,43% koji navodi da bi „prestao da plaća obaveze prema državi”, što ukazuje na rizik od širenja poreske i institucionalne nelegitimnosti.
Posebno je indikativan odnos prema PUPS-u. Ponašanje funkcionera PUPS-a povodom najave smanjenja penzija ispitanici u velikoj meri ne ocenjuju (42,58% „nemam stav”), ali među onima koji ocenjuju dominira negativan ton: 45,10% je negativno/veoma negativno, uz tek 2,52% pozitivnih. Na pitanje da li PUPS treba da napusti Vladu ako dođe do smanjenja penzija, većina odgovara odlučno: 56,58% kaže „da, u svakom slučaju”, dok „ne” bira 10,08% (21,85% nema stav).
Podaci pokazuju i koliko su penzije važne za kućne budžete ispitanika: u 20,17% domaćinstava penzije čine 100% prihoda, a u dodatnih 7,28% čine 70–99%. Istovremeno, trećina (32,77%) navodi da penzije nemaju učešća u budžetu domaćinstva, što sugeriše mešovit uzorak – ne samo penzionere, već i mlađe i radno aktivne.
Uzorak je regionalno najviše iz Beograda (33,05%) i Vojvodine (32,49%), a po statusu su najzastupljeniji studenti (19,05%), penzioneri (17,37%), nezaposleni duže od 6 meseci (17,09%) i zaposleni u privatnom i javnom sektoru (oko 16–17%). Medijana starosti je 37 godina. Na izborima u maju 2014, 28,78% navodi da je ostalo kod kuće, 14,53% je precrtalo listić, dok je 17,44% glasalo za listu „Aleksandar Vučić…”, a 6,40% za listu „Ivica Dačić… (SPS-PUPS-JS)”.
Metodološka napomena: ovo je online anketa; rezultati odražavaju stavove učesnika ankete, a ne nužno reprezentativan stav celokupnog biračkog tela ili populacije.