Online anketa o protestima povodom Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi i Zakona o eksproprijaciji (12. decembar 2021; N=98) pokazuje visoku mobilizaciju ispitanika, ali i izraženu sumnju u “brze pobede”. Čak 70% navodi da je učestvovalo u protestima – 35% dok nisu usvojeni zahtevi “Kreni promeni”, i još 35% i nakon što su zahtevi usvojeni. Trećina (30%) nije učestvovala.
Kako ispitanici čitaju proteste? Većina ih vidi kao političke (54,04%) – izraz šireg nezadovoljstva stanjem u društvu, dok 36,65% naglašava građanski karakter i borbu za prava građana koji se osećaju pogođenim projektom Rio Tinto. Partijski okvir je marginalan (4,97%), kao i teza o “hibridnom” uticaju stranih faktora (1,24%).
Najzanimljiviji je odnos prema prihvatanju zahteva: 51% veruje da je to pre svega odlaganje nastavka radova na projektu Rio Tinto posle izbora, dok 21% to tumači kao pobedu demonstranata, a 16% kao poraz predsednika. Poruka je jasna: i kada vlast popusti, deo javnosti to čita kao taktički manevar, ne kao promenu kursa.
Ocena TV izveštavanja dodatno otkriva polarizaciju. RTS, Pink, Happy, Prva i B92 ispitanici prepoznaju pretežno kao kanale koji “promovišu vlast” ili “vrše propagandu za vlast”, uz elemente etiketiranja kritičara. Nasuprot tome, N1 se dominantno vidi kao informativan: 54% kaže da prenosi relevantne informacije, a 19% da istražuje i analizira proteste.
Uzorak je pretežno beogradski (57% centar), muški (62%) i stariji (46–55: 36%). Ideološki, dominira socijaldemokratsko samoopredeljenje (45%). Na izborima 2020. čak 85% kaže da nije glasalo zbog neregularnih uslova. Iako nije reprezentativna, anketa sugeriše trend: protesti se doživljavaju kao legitiman politički pritisak, ali poverenje u institucije i medijsko posredovanje ostaje nisko.