Šta građanima prvo padne na pamet kada čuju „Radio-televizija Srbije“? U online anketi najčešće asocijacije su „Dnevnik“, „vesti“ i „pretplata“, ali se često pominju i „državna televizija“, „cenzura“ i „režimska televizija“. RTS se, ukratko, doživljava kao kanal koji se i dalje gleda iz navike i zbog informacija, ali uz sumnju u uređivačku nezavisnost.
Kada je reč o emisijama, najčešće se izdvajaju „Dnevnik“ i kviz „Slagalica“, dok deo ispitanika kaže da RTS uopšte ne prati. Ocene programskih celina potvrđuju ambivalentan odnos: sportski program prolazi najbolje (48,8% „dobar/veoma dobar“), zatim jutarnji (45,1%) i informativni (42,4%). Zabavni i obrazovni program su najslabije ocenjeni – tek oko petine ih vidi pozitivno, uz veliki udeo ocena „loš“ i „veoma loš“.
Najtvrđi sud rezervisan je za odnos prema vlasti. Samo 3,7% smatra da je RTS „potpuno“ kritičan, dok 51,8% kaže – „nimalo“. Slično je i sa pretplatom: 55,5% ocenjuje da RTS „nimalo“ ne opravdava novac koji dobija, a 38,4% veruje da uopšte nije nezavisan u kreiranju uređivačke politike. Trećina navodi da pretplatu plaća redovno (33,5%), dok 40,1% kaže da ne plaća. Za objektivnost, tek 6,0% odgovara „potpuno“, a 22,3% „nimalo“. Da RTS doprinosi demokratizaciji Srbije uopšte ne veruje 29,3% ispitanika.
U proseku, ispitanici RTS gledaju 1,4 sata dnevno (medijana 1 sat), uz veliki broj onih koji navode „0“. U uzorku je više žena (58,7%), a medijana starosti je 35 godina.
U otvorenim odgovorima, poruka uredništvu je jasna: manje repriza, više dečjeg, obrazovnog i kulturnog programa, više debatnih formata i istraživačkog novinarstva – i vidljivo veća distanca od dnevne politike.
Metodološka napomena: online anketa (166 odgovora), samo-selekcioni uzorak; rezultati nisu reprezentativni za populaciju Srbije, već opisuju stavove internet publike koja je učestvovala u istraživanju.