Godinu dana nakon formiranja Vlade Srbije, u anketi dominira utisak nezadovoljstva – ali i osećaj da javnost o učinku vlasti nema dovoljno pouzdane informacije. Samo 12,78% ispitanika kaže da im mediji daju adekvatne informacije o aktivnostima Vlade, dok 39% smatra da ih ne daju. Kada je reč o rezultatima rada, skepticizam je još izraženiji: svega 8,30% veruje da su informacije adekvatne, a čak 46,64% odgovara – ne.
U oceni rada Vlade tokom prve godine, tek 29,25% daje pozitivnu ocenu (od „dobar“ do „odličan“), dok je zbirno 58,5% svrstava u zone „loš“ (29,12%) i „veoma loš“ (29,38%). Istovremeno, više od polovine (51,38%) smatra da mediji nisu pomogli građanima da sagledaju i pozitivne i negativne strane rada Vlade – što otvara pitanje da li je loša ocena posledica učinka, komunikacije ili oba.
Šta građani očekuju kao „dokaz uspeha“? Najčešće se biraju ekonomske teme: smanjenje nezaposlenosti i podsticaj investicija (11,39%), a odmah iza su borba protiv kriminala i korupcije / vladavina prava (9,78%), zatim zdravstvo (9,67%) i obrazovanje (8,64%). Primetno je i visoko mesto položaja mladih (7,03%), dok EU integracije (1,84%) ostaju pri dnu liste prioriteta.
Kada ispitanici „uđu“ u oblasti politika, slika postaje još tmurnija: za podsticanje zapošljavanja čak 67,19% kaže da nije ostvareno; za kvalitet obrazovanja 71,81%; a za borbu protiv korupcije u zdravstvu 66,80%. Posebno odskače ocena izmena Zakona o radu: 35,05% smatra da su ostvarene, ali da su donele štetu.
Politička posledica ovakve klime je masovna neodlučnost: da su izbori sledeće nedelje, 29,51% bi glasalo ali ne zna za koga, 18,05% ne bi glasalo, a 12,91% bi precrtalo listić – ukupno više od 60% van jasnog izbornog opredeljenja.
Metodološka napomena: Anketa je sprovedena 20. aprila 2015.godine (N=748 ispitanika). Uzorak je prigodan i nije reprezentativan za ukupnu populaciju; nalazi opisuju stavove učesnika panela u datom trenutku.
Godinu dana posle: Vlada bez učinka, građani bez jasne slike