Učesnici ankete društvo vide kao prostor u kojem su ljudi spremni na nezakonite poteze radi novca, ali većinski zadržavaju distancu prema otvorenom opravdavanju manipulacije i pobede po svaku cenu – uz značajnu podeljenost oko „pragmatične“ etike skrivanja namera i odbacivanja skromnosti.
Online anketa „Anketa o makijavelizmu“ (prigodan uzorak veličine 147 ispitanika), sprovedena na platformi tvojstav.com, pokazuje snažan osećaj da je društvo u Srbiji spremno da „pređe liniju“ kada je novac u pitanju, ali istovremeno i relativno čvrstu moralnu granicu prema otvorenom opravdavanju manipulacije, gaženja obećanja i ideji da je „važno samo pobediti“.
Skoro 83 odsto vidi ljude kao spremne na nezakonito radi novca
Najizraženiji nalaz ankete odnosi se na procenu društvene realnosti: čak 82,99% ispitanika se potpuno ili uglavnom slaže sa tvrdnjom da su „u današnje vreme ljudi spremni da rade i zakonom kažnjive stvari da bi došli do potrebnog novca“. Tek 5,44% se sa tim ne slaže, dok ostatak zauzima neutralan stav ili je neodlučan.
Ovakav rezultat upućuje na visok nivo društvenog cinizma i nepoverenja, tj. uverenje da su pravila fleksibilna i da se često krše kad se proceni da korist opravdava rizik.
Otpor prema manipulaciji: većina protiv „govori ljudima ono što žele da čuju“
Iako je slika društva pesimistična, ispitanici su znatno restriktivniji kada se radi o ličnim strategijama ponašanja. Na tvrdnju da je „u odnosu sa ljudima najbolje reći ono što oni žele da čuju“, 53,74% se uglavnom ili potpuno ne slaže, dok se 25,17% slaže (ostatak je neutralan ili bez stava). Sličan obrazac vidi se i kod instrumentalnog pogleda na veze: čak 63,26% odbacuje stav da „poznanstva uvek treba birati tako da ih kasnije možete koristiti“.
„Cilj opravdava sredstva“ nema većinsku podršku
Jedan od ključnih markera makijavelizma – opravdavanje sredstava ako je cilj dobar – takođe nailazi na otpor. Sa tvrdnjom „Ako je ideja dobra nije bitno kojim se sredstvima sprovodi“ 62,59% se uglavnom ili potpuno ne slaže, dok je 22,44% saglasno.
Slično tome, većina odbacuje i logiku pobede po svaku cenu: 59,86% se ne slaže sa tvrdnjom „Nije uvek važno kako se pobeđuje, nego da li se pobeđuje“, dok je 19,04% saglasno.
Podeljenost oko „pragmatične etike“: skrivati namere i odustati od skromnosti
Ipak, anketa registruje i značajan „džep“ pragmatičnih stavova. Sa tvrdnjom da „svoje iskrene namere ne treba pokazati ako je to korisno“ slaže se 44,90%, dok se 31,97% ne slaže. Još oštriji je rezultat o skromnosti: čak 60,54% smatra da je „skromnost u današnje vreme beskorisna i donosi štetu“, naspram 29,94% koji taj stav odbacuju.
Ovi nalazi ukazuju da se deo ispitanika, i bez eksplicitnog prihvatanja „cilj opravdava sredstva“, oslanja na strategije prikrivanja, opreza i društvene instrumentalnosti kao način snalaženja u okruženju koje doživljava kao nepošteno.
Korupcija: 16% u iskušenju, 10% kaže da je bilo primorano
U delu ankete o iskustvima sa korupcijom, 16,33% ispitanika navodi da je u poslednjih godinu dana bilo u iskušenju da nekome da mito, dok 10,20% kaže da je bilo primorano da da mito ili učestvuje u korupciji. Većina negira takva iskustva (82,31% odnosno 89,12%), uz mali udeo onih koji ne žele da se izjasne.
Ko je odgovarao: više žena, medijana 35 godina, polovina do 300 evra
U uzorku je 56,46% žena i 43,54% muškaraca, medijana starosti je 35 godina (prosek 37,23). Po prihodima, 49,66% ispitanika navodi mesečna primanja do 300 evra, dok 25,17% ne želi da odgovori. Trećina ispitanika kaže da je član političke stranke (33,33%), a 27,21% navodi da je bilo angažovano u ukazivanju na nepravdu i bezakonje.
Metodološka napomena
Reč je o anketi koja je sprovedena na prigodnom uzorku, pa se nalazi pre svega odnose na profil učesnika koji su odgovorili, a ne nužno na reprezentativan uzorak stanovništva.